Da li sam previše za ovaj svet ili je ovaj svet previše za mene
Mnogi ljudi imaju određene predrasude kada su u pitanju emotivno osetljive osobe, empate ili introverti i uglavnom ih etiketiraju kao – povučene, stidljive, tihe, emotivno intenzivne, čudne, asocijalne, neambiciozne,spore, da žive u svom svetu, da se bave iracionalnim, nefizičkim stvarima…
Povedeni takvim etiketama neki od n jih su odlučili da potraže pomoć psihoterapeuta ili lekara jer su uvereni da sa njima nešto nije u redu.
Usprkos različitim terapijama, tretmanima i lekovima, situacija se nije drastično menjala.
Ceo ovaj začarani krug dovodi do smanjenja ionako niskog nivoa samopouzdanja i povlačenja u osamu, jer ne nalaze puno razumevanja čak ni kod najbližih.
I naravno sve više veruju da sa njima zaista nešto nije u redu, čim se ne uklapaju u postojeće okvire sveta.
Istina leži u tome da se ljudi rađaju sa različitom biohemijskom i neurološkom strukturom koja može da utiče da budu emotivniji, osetljiviji ili otvoreniji za prijem tuđih emocija u odnosu na većinu populacije.
Neurološka karakteristika empata je da imaju pojačano osetljive tzv neurone ogledala (mirror neurons) što je jedan od razloga zašto konstantno i bez namere osećaju tuđe emocije.
Neurodiverzitet vs Budi normalan
Ako biologija može da prizna biodiverzitet, zašto nauka ne može da prizna neurodiverzitet.
Neurodiverzitet je ideja koja se bori za poštovanje varijacija u ljudskom mozgu u pogledu socijalizacije, učenja, pažnje, emocija,raspoloženja i drugih mentalnih funkcija u nepatološkom smislu.
Ovu nenaučnu,već sociološku ideju je 1998. godine razvila australijska sociološkinja Judy Singer, koja kaže:
“ Svi ljudi su različiti jer svako od nas ima jedinstven mozak koji se sastoji od našeg genetskog nasleđa, kulturnih i iskustvenih zapisa. Neurodiverzitet se odnosi na gotovo beskonačnu neuro-kognitivnu varijabilnost unutar ljudske populacije na Zemlji i ukazuje na činjenicu da svaki čovek ima jedinstveni nervni sistem sa jedinstvenom kombinacijom sposobnosti i potreba.”
Postala je poznata širom sveta po svom podnaslovu iz knjige “ Zašto bar jednom ne možeš biti normalan?”.
Moderno društvo ne priznaje različitost vezanu za intenzitet emocija, empatiju ili introvertnost.
Prepoznaje mnoge druge različitosti prema polu, seksualnim afinitetima, obrazovanju, invaliditetu i sl, ali kada su emocije i način socijalnog funcionisanja u pitanju , te razlike se uglavnom etiketiraju kao psihološki “poremećaji” bilo u poslovnom,socijalnom ili porodičnom okruženju.
Osećati intenzivnije
Imati intenzivna osećanja znači osećati širok spektar emocija, kako pozitivnih tako i negativnih, na dublji način nego što to čini većina ljudi.
Takođe znači da ste duboko empatični, osetljivi, pronicljivi i maštoviti.
Imi Lo je psihoterapeut, art terapeut i konsultant za visoko osetljive osobe. Autorka je knjige “Emotional Sensitivity and Intensity”.
I sama rođena kao osetljiva i empatična, kaže da je provela detinjstvo u vrtlogu emocija koje su varirale od uzbuđenja, depresije, ljubomore do duboke čežnje da se uklopi; istovremeno proživljavajući bomardovanje informacijama koje je podsvesno upijala iz okoline.
Ako vam ovo zvuči poznato vrlo je verovatno da spadate u emotivno osetljivu kategoriju.
Šta karakteriše emotivno osetljive osobe
Imi Lo navodi da se jačina emocionalne osetljivosti sastoji od 5 segmenata.
Ukoliko ste empata, introvert, osetljiva osoba ili možda INFJ prema Jungovom testu tipova ličnosti , vrlo je verovatno da ćete se naći u svih pet.
# 1. Emocionalna dubina i strastvenost
Vi ste oduvek bili ’stara duša’. U poređenju sa vašim vršnjacima uvek ste neuobičajeno duboko razmišljali i osećali. Vi vidite svet u svoj njegovoj dubini i složenosti. A uz to ste i dalje radoznali poput deteta. Volite duboko, čak i kad to ne pokazujete. I to se ne odnosi samo na partnera, već i na prijatelje, porodicu, kućne ljubimce, čak i celo čovečanstvo. Dajete puno i veoma vas povređuje odbacivanje i napuštanje.
# 2. Empatija i osetljivost
Od malih nogu nosite veliku brigu za ovaj svet. Vaša empatija je toliko velika da osećate kao da se tuđa bol dešava vama. Gužve i socijalna okupljanja vas iscrpljuju. Niste zaintersovani za površne kontakte i razgovore,već za smislene interakcije iz duše. Zbog “slabih granica” sve shvatate lično i uglavnom preuzimate veću odgovornost ako nešto ne ide kako treba u bilo kojoj vašoj vezi.
# 3. Opažate ono što drugi ne opažaju
Vi vidite dalje od površine. Hvatate suptilne znake i promene u dinamici između ljudi. Osećate da li je neko iskren, čak i kad to neizgovara. Ako je ova osobina spojena sa pravičnošću možete imati snažan poriv da ukažete na nečije laži ili nepravde . Verovatno ste na to ukazivali i kod kuće , zbog čega su vas često nazivali “crnom ovcom” u porodici (ili ste bili scapegoat/ žrtveni jarac). Iako vaš put nije lak, možete biti vizionar koji menja postojeće tradicionalne načine funkcionisanja, naročito one koje su besmislene ili nepravedne.
# 4. Bogat unutrašnji svet i maštovitost
Vaš unutrašnji svet prepun je ne samo maštovitih reči, već i predela , slika i metafora. Ukoliko ste imali ne baš srećno detinjstvo, to je bilo vaše utočište. Imate sposobnost da upijate informacije i obrađujete ih na dubok način. Želite da proširite svoje vidike , znanje i upoznate svet. Možete da spajate intelektualne kocepte sa dubokim emocijama i kreirate nove, originalne koncepte. Kad vas obuzme neka ideja vaš um ide brže nego što to reči mogu izraziti. Duhovnost vas veoma privlači . Čak iako niste odrasli u religioznom okruženju osećali ste privlačnost prema ideji o postojanju nečeg većeg od vas. Možete težiti perfekcionizmu i biti svoj najveći kritičar.
# 5. Kreativni potencijal i egzistencijalna kriza
Od malih nogu ste doživljavali egzistencijalnu depresiju i razmišljali o pitanjima smisla života, smrti i usamljenosti. Verovatno ste se osećali frustrirano što ljudi oko vas nisu bili spremni da razgovaraju sa vama i kažu vam nešto o ovim temama. Kao odrasla osoba osećate konstantan impuls da idete napred, da znate nešto više i imate nejasan osećaj da nešto treba da uradite, iako ne znate konkretno šta. Kao da ste na nekoj još uvek nepoznatoj misiji. Osećate preveliku odgovornost čak i za stvari za koje je nemoguće da ste odgovorni. Ovakvi impulsi vas mogu terati napred, ali i paralisati u realizovanju konkretnih aktivnosti, tako da možete imati “kreativne blokade”, strah od izražavanja , prokrastinaciju ili “imposter sindrom” (osećaj da ste zapravo “prevarant”, odnosno da niste dovoljno dobri). Čak i kad imate neku originalnu ideju, plašite se da neće biti dobro prihvaćena kada je realizujete.
Uloga empata i emotivno osetljivih osoba
Postovi o empatama